HNB: Banke s manjom zaradom; udio "loših kredita" 15,63 posto

Bez autora
Feb 13 2014

Prema privremenim, nerevidiranim podacima koje je HNB prikupio od banaka, njihova je dobit prije oporezivanja u prošloj godini iznosila malo manje od 1,02 milijarde kuna, što je za gotovo 2,4 milijarde kuna ili 70 posto manje u odnosu na dobit prije oporezivanja u prethodnoj godini. Najveći negativni učinak na te rezultate, veći od 2,14 milijardi kuna, imaju troškovi ispravaka vrijednosti imovine, a u HNB-u ističu kako se to dogodilo zbog preoptimističnog valoriziranja aktive banaka koja nije imala realnu vrijednost prijašnjih godina te ju je sada trebalo korigirati. Na rezultate poslovanja banaka u 2013. negativno je utjecalo i očekivano smanjenje kamatnih prihoda za oko 1,6 milijardi kuna na razini cijelog sustava.

HNB: Banke s manjom zaradom; udio "loših kredita" 15,63 postoPrema privremenim, nerevidiranim podacima koje je HNB prikupio od banaka, njihova je dobit prije oporezivanja u prošloj godini iznosila malo manje od 1,02 milijarde kuna, što je za gotovo 2,4 milijarde kuna ili 70 posto manje u odnosu na dobit prije oporezivanja u prethodnoj godini.

Najveći negativni učinak na te rezultate, veći od 2,14 milijardi kuna, imaju troškovi ispravaka vrijednosti imovine, a u HNB-u ističu kako se to dogodilo zbog preoptimističnog valoriziranja aktive banaka koja nije imala realnu vrijednost prijašnjih godina te ju je sada trebalo korigirati.

Na rezultate poslovanja banaka u 2013. negativno je utjecalo i očekivano smanjenje kamatnih prihoda za oko 1,6 milijardi kuna na razini cijelog sustava.

Nešto lakšoj otplati kredita u sektoru kućanstva trebala bi donijeti primjena novih odredbi Zakona o potrošačkom kreditiranju koje umanjuju kamatne stope, pa i anuitete za otplatu kredita vezanih uz švicarski franak. No, upozoravaju iz HNB-a, isti taj zakon unosi i novi rizik u hrvatski bankarski sustav, a to je pitanje izbora referentne kamatne stope uz koje banke vežu kamate na kredite.

Udio "loših kredita" 15,63 posto

Udio tzv. loših kredita nastavio je rasti te su na kraju 2013. godine u ukupnom iznosu kredita, od 286,8 milijardi kuna, djelomično nadoknadivi i potpuno nenadoknadivi krediti činili 15,63 posto, odnosno iznosili su više od 44,8 milijardi kuna, pokazuju podaci banaka i štedionica koje je objavio HNB.

Podaci središnje banke pokazuju da je udio loših kredita u sektoru stanovništva na kraju prošle godine iznosio 11,12 posto, kao i da i dalje najveće probleme sa servisiranjem kredita imaju poduzeća, kod kojih je udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita u ukupnim kreditima 28,12 posto.

Na kraju prošle godine kod trgovačkih je društava bila upitna naplata 30,3 milijarde kuna od ukupno gotovo 108 milijardi kuna kredita odobrenih tom sektoru. Ukupni krediti stanovništvu iznosili su pak krajem prošle godine 123,6 milijardi kuna, a od tog iznosa na loše se kredite odnosi 13,75 milijardi kuna.

Promatrano prema vrstama kredita, stanovništvo je najviše zaduženo stambenim kreditima, koji su na kraju 2013. iznosili 57,6 milijardi kuna. Od ukupnog iznosa stambenih kredita građana krajem prošle godine upitna je naplata bila za njih 8,14 posto. Slijede gotovinski nenamjenski krediti građanima, s ukupnim iznosom od 37,2 milijarde kuna, od čega je u kategoriji loših kredita krajem prošle godine bilo 3,5 milijarde kuna, što čini udio od 9,46 posto.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik